Neizostavni sastojak velikom broju jela je jaje. Jaje daje punoću umacima i kolačima, nezamjenjivo je u tijestu, daje finu teksturu preljevima, upotrebljava se za pohanje, pečenje i prženje, i povezuje sirovo meso. Osim što služi kao sastojak brojnim jelima, jaje se može i samostalno pripremiti na više načina. Jaje se može poslužiti kao omlet, nabujak, poširano, kuhano i kao kajgana.
Jaja su nutritivno vrijedna namirnica, s velikim proteinskim sustavom, a sadrže 70 kalcija po komadu i malo masti. Bjelanjak jajeta ne sadrži kolesterol, a smatra se idealnim izvorom bjelančevina jer sadrži idealne omjere esencijalnih aminokiselina. Više od polovice ukupnih masti u jajetu otpada na nezasićene masne kiseline.
Jaja su dobar izvor biotina, vitamina E, vitamina D, vitamina B2, vitamina B12, kolina, luteina, željeza i folne kiseline. U žumanjku jajeta nalazi se željezo koje se poput željeza u mesu jako dobro apsorbira. Zbog dobre apsorbacije željeza preporučuje se da jaja jedu osobe koje pate od manjka željeza. Jedina mana jajeta je velika količina kolesterola, koji se nalazi u žumanjku. Osobe koje imaju viška kolesterola i koje moraju paziti na njegov unos, ne bi smjele pojesti više od dva jaja tjedno.
Tvrdo kuhana jaja većina ljudi priprema tako da ih stave u kipuću vodu, na dvadeset minuta. Ali baš tako kuhana jaja neće biti onakva kakva trebaju biti nego loše kuhana i neukusna. Kod kuhanja jaja bjelanjak i žutanjak se kuhaju neravnomjerno, pa tu i leži trik kod kuhanja tvrdo kuhanih jaja.
Ako kuhate jaje na visokoj temperaturi, stvrdnut će se proteini koji se nalaze u bjelanjku, a prekuhate li jaje izazvat će se kemijska reakcija koja će stvoriti sivo-zelenkasti ovoj oko žumanjka. Kuhanje jajeta u kipućoj vodi koja krčka izazvat će pucanje ljuske, stoga da bi dobili savršeno kuhana jaja, kuhajte ih kraće i na manjoj temperaturi. Takvim načinom kuhanja jaja, bjelanjak će ostati mekan, a žumanjak će zadržati lijepu žutu boju.
Foto: ppi09/Shutterstock
Odgovori